VAGUS VS. ANKSIOZNOST

Vagusni nerv, poznat i kao 10. nerv glave, igra ključnu ulogu u regulaciji autonomnog nervnog sistema, koji upravlja radom srca, disanjem, varenjem i drugim vitalnim funkcijama tela. Ovaj dugi nerv pruža se od mozga do stomaka i igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže između simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sistema.

Povezanost između vagusnog nerva i anksioznosti je fascinantna. Vagusni nerv ima sposobnost da modulira naš odgovor na stresne situacije, igrajući ulogu smirujućeg faktora u trenucima napetosti. Kada smo izloženi stresu, simpatički nervni sistem se obično aktivira, što može povećati nivo anksioznosti i izazvati osećaj panike. Vagusni nerv dolazi u igru kako bi uspostavio ravnotežu.

Kako vagusni nerv utiče na anksioznost?

  1. Vagalna stimulacija: Aktivacija vagusnog nerva može smanjiti nivo kortizola, hormona stresa, i podstaći oslobađanje hormona sreće, poput serotonina i dopamina. Ovo može rezultirati osećajem smirenosti i smanjenjem anksioznosti.
  2. Regulacija srčane aktivnosti: Vagusni nerv igra ključnu ulogu u regulaciji brzine otkucaja srca. Aktivacija vagusa može usporiti srčani ritam, što je korisno za one koji se suočavaju s anksioznošću i palpitacijama.
  3. Poboljšanje disanja: Duboko i kontrolisano disanje, koje se može postići aktivacijom vagusa, pomaže da se smiri nervni sistem i smanji osećaj anksioznosti.

Kako aktivirati vagusni nerv za smanjenje anksioznosti?

Aktiviranje vagusnog nerva može se postići različitim tehnikama i aktivnostima:

  • Duboko disanje, posebno dijafragmatičko disanje, aktivira vagusni nerv i podstiče opuštanje.
  • Tehnike relaksacije i meditacije pomažu u aktivaciji vagusa i smanjenju anksioznosti.
  • Umerena fizička aktivnost, poput šetnje ili joge, može povećati tonus vagusnog nerva.
  • Terapije kao što su masaža i akupunktura stimulišu vagusni nerv i doprinose opuštanju.
  • Pozitivni socijalni kontakti i emotivna podrška takođe mogu aktivirati vagusni nerv.
  • Kratak boravak na hladnom vazduhu ili hladan tuš može podstaći vagusni nerv.
  • Duboko gutanje, kada se vrši kontrolisano, može stimulisati vagusni nerv.

Pre nego što primenite bilo koju od ovih tehnika za aktivaciju vagusnog nerva u cilju smanjenja anksioznosti, preporučuje se da se konsultujete sa stručnjakom kako biste utvrdili koje metode su najprikladnije za vašu situaciju.

Share-uj stranicu

Related Posts